PROSLOST
TRAVNICKOG KRAJA
|
Napomena: Period 1. i 2. svjetskog
rata, kao i agresije na BiH u vremenu od 1992 - 1995
je u pripremi i bice uvrsten naknadno.
Posaljite E- mail na: travnik@geocities.com
sa pitanjima u vezi Travnik's Homepage
Copyright © 1998 Travnik's Homepage
Posljednja izmjena uradjena: November 18, 2001 22:19
PRAISTORIJSKI PERIOD |
U blizoj
okolici Travnika pronadjeni su ostaci raznih kultura koje su se u odredjenim istorijskim
periodima smjenjivale na ovom prostoru.
Prvi tragovi zivota poticu iz mladjeg kamenog doba, neolita. Nadjeni su u lokalitetima
Nebo i Mujevine u dolini Bile i Crkvine u dolini Lasve, a pripadaju trecem i drugom
mileniju prije nase ere.U dolini Lasve i njenih
pritoka identificirano je oko 40 gradina iz bronzanog i zeljeznog doba. Iako nije bilo
sistematskih istrazivanja, povrsinskim iskopavanjem se ustanovilo da su to bila trajna
naselja sa organiziranim nacinom zivota. Pronadjeni su ostaci odbrambenih nasipa-bedema,
koji su u nekim primjerima radjeni u dva ili tri reda.
Sacuvali su se fragmenti keramike, nesto metalnih predmeta, nakita i oruzja.
Na pocetak stranice |
ANTICKI PERIOD |
Rimljani ove krajeve zauzimaju pocetkom nase ere i u njima ostaju sve do
propasti Zapadnog rimskog carstva 476. godine.
U to vrijeme je okolica Travnika bila relativno gusto naseljena.
U gornjoj dolini Lasve, na podrucju danasnjeg Turbeta pronadjeni su ostaci rimskih
grobnica, vojne utvrde, temelji naselja, ranohriscanske bazilike, novac, keramika i dr.
I u Travniku se naislo na tragove rimskog boravka,
kao sto su opeka, grncarija, novci i nadgrobna ploca sa natpisom.
Na lokalitetima Mali Mosunj i Kalvarija su iskopani temelji veceg
naselja. U selu fazlici, u dolini Bile, pronadjena je nadgrobna ploca sa natpisom u
kojem se spominje ime gradskog vijecnika
municipija Bistue. Natpis je znacajan jer upucuje na mogucnost lociranja na ovom
prostoru, poznatog po imenu Bistua Nova,
za koje u nauci jos uvjek postoje nedoumice oko smjestaja.
Na mnogim mjestima su nadjeni ostaci
zeljezne troske koji ukazuju na eksploataciju zeljezne rude u ovim krajevima.
Rimski robovi su ispirali zlato iz rijeke Lasve i njenih pritoka,
o cemu svjedoce mnogobrojne gomile pijeska uz obale rijeke.
Naselja su bila medjusobno povezana mrezom lokalnih puteva,
koji su se naslanjali na glavni drum "Salona-Argentarija".
Period od V do VI stoljeca predstavlja kraj rimske uprave na ovom podrucju.
Na pocetak stranice |
SREDNJI VIJEK |
U VI stoljecu na pozornici
istorijskih zbivanja pojavljuju se istocni goti, a pocetak VII stoljeca obiljezen je
upadima avarskih
i slovenskih plemena i trajnim naseljavanjem Slovena u ovim krajevima. Na vecem
dijelu Bosne i Hercegovine nisu nadjeni
ostaci slovenskih naselja, ali su na mnogim gradinama pronadjeni fragmenti slovenske
keramike. I sam naziv gradina je
slovenskog porijekla.Period od VII do X
stoljeca na podrucju cijele Bosne istorijski je
nerasvijetljen i slabo je poznato kakva su se zbivanja ovdje odvijala.
U IX i X stoljecu dolazi do pokrstavanja slovenskih plemena na
Balkanu i stvaranja prvih drzavica.
Teritorijalno upravne jedinice srednjovjekovne Bosne bile su zupe, od kojih je jedna
obuhvatala porijecje rijeke Lasve.
Zupa Lasva se prvi put pominje 1244. godine u Povelji ugarskog
kralja Bele IV. U sklopu ove zupe je bio i kraj oko danasnjeg
Travnika. Na podrucju nekadasnje zupe Lasve utvrdjeno je postojanje velikog broja
stecaka, srednjovjekovnih nadgrobnih
spomenika. Evidentirani je oko 900 ovakvih nadgrobnika.
Sacuvano je i nekoliko srednjovjekovnih utvrdjenih gradova
(Travnik, Torican, Vrbenac, Skaf i Kastel). Pronadjeni su i brojni
pojedinacni nalazi, od kojih su svakako najinteresantniji dijelovi
metalnog pojasa (aplike) iz XV stoljeca, iskopani u jednom grobu
u Novoj Biloj. I danas se cuvaju u zavicajnom muzeju u Travniku.
Pronadjeni su i mnogobrojni primjeri srednjovjekovnog novca
(dubrovacki, mletacki, vizantijski, bosanski i dr.)
Kao posjednik imanja u zupi Lasva cesto se poinje tepcija
Batalo
Santic. Tepcija je oznaka za odgojitelja mladih plemica na kraljevskom dvoru. Batalo
je podigao dvor u Toricanu, na podrucju danasnjeg Turbeta, a u blizini njega i mauzolej u
kome je sahranjen.
Medju najbolje sacuvane tvrdjave spada travnicki Stari Grad
(Kastel). Smjesten je na prirodnom uzvisenju, koje je sa tri strane
okruzen vodenim tokovima sto mu otezava pristup. Podignut je u
prvoj polovini XV stoljeca kao odbrambeni punkt pred turskom najezdom koja je
prijetila sa istoka. Vec 1463. godine u jednom trogirskom izvjestaju se kaze da su Turci
pored nekih drugih bosanskih gradova zauzeli i Travnik. Ujedno je to i prvo pominjanje
imena ovog grada u njegovoj istoriji.
Predpostavlja se da je i prije dolaska Turaka u podnozju grada vec postojalo manje
podgradje sa trgom. To srednjovjekovno jezgro ce postati osnova za razvoj turske varosi.
Na pocetak stranice
|
TURSKI PERIOD |
U toku XVI i
XVII stoljeca ispod trvdjave se formira manje naselje, kasaba, sa glavnim trgom
Bas-carsijom, na mjestu danasnje dzamije
Sulejmanije. Bas-carsija se pominje vec 1590. godine u vezi sa gradnjom kamenog mosta
preko rijeke Lasve. 1660. godine turski putopisac Evlija Celebija pominje dzamiju u
Bas-carsiji i pored nje han i
haman i jos sedamnaest dzamija, sto je za ono vrijeme nerealan broj.
Do kraja XVII stoljeca u Travniku je moglo biti izgradjeno pet dzamija:
- gradska u tvrdjavi
- Varoska dzamija u istoimenoj mahali
- Jeni dzamija u Hasan-aginoj mahali
- Gazi-agina dzamija na glavnom trgu i, mozda
- dzamija u mahali Sumece, istocno od Starog grada.Krajem XVII stoljeca Travnik postaje upravni centar bosanskog
pasaluka. Nakon ratnog pohoda austrijskog princa Eugena Savojskog
na Bosnu i velikog pozara kojeg je u Sarajevu izazvao, bosanski vezir Defterdar
Halil-pasa Coso prenosi vezirsku stolicu iz Sarajeva u Travnik.
Od 1699. godine, uz dva manja prekida, Travnik ce biti sjediste bosanskih namjesnika.
Za to vrijeme grad se ekonomski i teritorijalno
razvija i postaje vazan zanatski i trgovacki centar.
U prvoj polovini XVIII stoljeca na periferiji
grada, na lijevoj obali Lasve,
izgradjena je vezirska rezidencija, zgrada Konaka. To je bilo veliko zdanje gradjeno
u bosanskom arhitektonskom stilu. Uz nekoliko popravki, odlijevalo je vremenu preko dvije
stotine godina, ali je na zalost, nakon drugog svijetskog rata sruseno, sto predstavlja
veliki gubitak za ovaj grad.
U Konaku je u toku 150 godina stolovalo 77
bosanskih vezira, od kojih je nekolicina vise puta postavljana na tu funkciju, tako da je
bilo ukupno 90 promjena na vezirskoj stolici. Sedam vezira je umrlo u Travniku.
U vezirsko doba u Travniku su podignuti mnogi objekti koji su sluzili u razlicite
svrhe, kao sto su dzamije, medrese, hamami, hanovi, bezistani, vodovodi, ulicne cesme i
dr. Kao veliki donatori isticu se posebno Mehmed-pasa Kukavica koji je izgradio
mnogobrojne objekte u gornjoj carsiji, Hadzi Ali-beg Hasan Pasic koji je nakon pozara
obnovio neke Kukavicine objekte i Sulejman-pasa Skopljak koji je u donjoj carsiji podigao
veliku dzamiju i dao popraviti neke postojece objekte u gradu.
Veci broj spomenika iz tog vremena unisten je u cestim pozarima. Katastrofalne
razmjere imao je pozar koji je izbio u mjesecu septembru 1903. godine. U njemu su do
temelja izgorjeli mnogi objekti, kuce i ducani u Donjoj carsiji i kompletne mahale na
lijevoj obali Lasve. Spomenici koji su se uspjeli sacuvati do danasnjih svjedoci su
vremena u kome je Travnik zivio zivotom tipicnog bosanskog-orijentalnog grada.
Na pocetak stranice |
KONZULSKA VREMENA |
Pocetkom XIX
stoljeca Travnik postaje i diplomatsko sjediste.
Najprije Francuska, 1906. godine, a godinu dana poslije nje Austrija, otvaraju svoje
konzulate u Travniku. U to vrijeme je Turska vec oslabljena imperija na cije teritorije
pretendiraju velike evropske sile:
Austrija, Rusija i Francuska. Konzulati su otvoreni u cilju bolje saradnje medju
carevinama, ali su se iza diplomatskih kodeksa krili osvajacki, politicki, vojni i drugi
interesi.Za francuskog konzula je postavljen
diplomata Pjer David, koji i Travniku ostaje sve do zatvaranja konzulata 1814. godine. U
austrijskom konzulatu su se do njegovog ukidanja 1821. godine izmjenila tri konzula. Bili
su to vojni oficiri: potpukovnik Paul von Mitteser, potpukovnik Jakob von Paulich i
pukovnik Jozef Simbschen.
U romanu "Travnicka Hronika" knjizevnik Ivo Andric je
poetski sugestivno i upecatljivo predocio sudbine ljudi i dogadjaje iz tih nesigurnih
"konzulskih" vremena.
Hafizadica kuca
U gradu se sacuvala jedna kuca koja je u
tursko doba
podignuta u evropskom stilu. Izgradio ju je doktor Gabor
Galanthay koji je nakon neuspjele revolucije 1848. godine
napustio Madjarsku i nastanio se u Travniku.
Kuca je gradjena od sedre u neo renesansnom stilu i spada
medju najljepse kuce u Travniku.
U proslom vijeku otkupila ju je porodica Hafizadic po kojoj
je i dobila ime. Travnicani vjeruju da je u njoj bio smjesten
austrijski konzulat. Medjutim, to ne odgovara istorijskoj istini
jer je kuca izgradjena nakon osnivanja konzulata.
Na pocetak stranice |
PERIOD AUSTROUGARSKE UPRAVE |
Po dogovoru velikih sila, na
Berlinskom kongresu 1878. godine Austrougarska monarhija je dobila pravo da okupira Bosnu
i Hercegovinu, a 1908. godine sluzbeno je proglasila i njenu aneksiju. Uspostavljanjem nove vlasti u zemlji, prilike ce se u Travniku naglo
izmjeniti. Grad se polako pocinje ukljucivati u industrijsku epohu.
Otvaraju se prvi industrijski pogoni:
-Tvornica duhana (1893)
-Tvornica sibica (1901)
-Preduzece za preradu drveta "Ugar" u Turbetu (1912)
U znacajne momente za razvoj grada spada prolazak zeljeznicke
pruge, koja ovu regiju povezuje sa ostalim dijelovima monarhije, te izgradnja
hidrocentrale (Plava voda) koja snabdijeva grad elektricnom energijom.
Podizu se nove stambene zgrade, posebno duz glavne ulice,
parkovi i setalista, te javni objekti medju kojima se ljepotom i monumentalnoscu posebno
isticu:
zdanje hotela "Vlasic" danasnja zgrada direkcije SP "Borac",
bivsa posta u kojoj je danas smjestena Privredna banka, zgrada kotarskog ureda u kojoj se
danas nalazi opcinski sud, zgrade osnovne i drzavne skole, Hrvatske banke, Oficirskog
doma, Radnickog doma, Gimnazije, bolnice, zeljeznicke stanice, medrese, samostana i
osnovne skole Milosrdnih sestara i dr.
Promjene koje ce se odraziti u svim sferama zivota, posebno u
skolstvu, zdravstvu, urbanizmu, ostace vidljive i do danas. U ovom periodu Travnik se
postepeno ukljucuje u tokove novije evropske i svjetske istorije.
nekada hotel "Vlasic" |
Pruga na ulazu u Travnik |
Gimnazija |
Na pocetak stranice
|
|